Lektira za svibanj :
Vladimir Nazor, Bijeli jelen
Lektira za ožujak:
Grički top, Dubravko Horvatić
Lektira za veljaču :
Vlak u snijegu , Mato Lovrak
Lektira za siječanj je posebna za djevojčice i dječake:
Dnevnik Pauline P - Sanja Polak --- za djevojčice
Jurnjava na motoru - Slavko Kolar --- za dječake
Za vrijeme čitanja morali bi voditi zabilješke prema predlošku koji će dobiti.
Lektira u 3.b
Telegrafske basne - Gustav Krklec (11. mjesec)
Gustav Krklec se smatra jednim od najvažnijih književnika i prevoditelja u 20 stoljeću.
Napisao je mnogo knjiga poezije i proze za odrasle i djecu, a najveću popularnost su mu donijele "Telegrafske basne" .
Telegrafske basne su nastale zahvaljujući Gustavovoj kćeri kada je pokazujući slikovnice o životinjama, ispod svake slike odlučio nadopisati po četiri stiha kako bi knjiga bila još zanimljivija.
Rođen je 1899. godine u malom mjestu Udbinju pored Karlovca. Umro je 1977. godine u Zagrebu.
Napisao je i objavio razna djela: "Beskućnici", "Lirika", "Nove pjesme", "Tamnica vremena", "Srebrna cesta", "Noćno iverje", "Darovi za bezimenu", "Pisma Martina Lipnjaka iz provincije"...

EZOP je bio starogrčki pisac koji je pisao basne. Smatra se da je živio u 6. stoljeću prije Krista.
Pretpostavlja se kako je Ezop najviše svoje basne pričao, nije ih zapisivao, ali se njemu pripisuje 426 basni.
Ukoliko ne možete naći knjigu postoje eLektire na poveznici
http://gimnazija-sb.com/portal/wp-content/uploads/2015/02/ezop_basne.pdf
PROJEKT: Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Ivana Brlić - Mažuranić ( 9. i 10. mjesec)
Svake godine učenici trećih razreda u Republici Hrvtaskoj čitaju dječji roman "Čudnovate zgode šegrta Hlapića", književnice Ivane Brlić - Mažuranić, zvane hrvatski Andersen. Njezina djela imaju književno estetsku, ali i didaktičku namjenu jer je malene htjela upozoriti na postojanje dobra i zla, dužnosti i obveze te važnosti obrazovanja.

Cilj ovoga projekta jest uvesti učenike u svakodnevno, redovito i samostalno čitanje prvog duljeg lektirnog djela i tako omogućiti doživljaj književnog teksta. Postupak je vrlo jednostavan: učiteljica im svakog dana započinje čitati,a ostali sudjeluju čitanjem odjeljaka.
Takav postupak čitanja na satu je bitan zbog toga što:
1. Mnogi
učenici nemaju dovoljno razvijenu vještinu čitanja naročito ne mogu dugotrajno
čitati u sebi što je nužno za čitanje
romana.
2. Učenici
ne znaju organizirati višednevno čitanje.
3. Zbog nekvalitetnog ili neorganiziranog čitanja, izostaje doživljaj književnog teksta pa se gubi smisao čitanja.
Roman smo podijelili na manje dijelove (poglavlja) od 8-15 stranica i planski kod kuće čitali dio po dio iz dana u dan.
Za desetak dana će svi učenici pročitati cijelo djelo
Svakoga će dana učenici dobili i listić sa zadatcima. (Listić1,., 2....) Time će samostalno i na vidljiv način izražavati svoj doživljaj i pratiti svoje čitanje.
Po završenom čitanju stvoriti će neku vrstu dnevnika čitanja.
Na nastavi će svaki dan čitati odgovore na pitanja s listića te će interpretirati pročitano poglavlje.
Na više načina će učenici moći doživjeti i primiti djelo.
a) samostalnim čitanjem romana kod kuće;
b) ponovnim samostalnim čitanjem
manjih ulomaka na satu;
1. DAN – UVOD
Malim čitateljma (str.11)6. Podjela na skupine i podjela zadataka za projekt.Uočavanje USPOREDBE kao ukrasa književnog teksta.
Usporedbom uspoređujemo dvije stvari, aprepoznajemo jepo riječi kao.
Skupni rad:
A)
Skupina za
lijepe rečenice
B) Skupina za nepoznate riječi
C) Skupina za usporedbe
D)
Skupina za
osobine likova
E)
Skupina za
opise mjesta i likova
F) Skupina za mudre rečenice
2. DAN - PREPRIČAVANJE
Kod majstora Mrkonje (13 -20 )
Čitanje zadaće, čitanje učitelja i boljih čitača.
Pronalaženje usporedbi u opisu majstora i majstorice, određivanje vremena radnje.
3. DAN - HUMORISTIČNOST, ČITANJE UPRAVNOG GOVORA
Čitanje domaće zadaće.
Učenici čitaju I. poglavlje Mali mljekar. ( 21 -30 )
Nakon analize uočavaju posebne znakove za upravni govor.
Riječi koje izgovara neki lik iz romana označene su posebnim
znakovima « i ».
Te riječi nastojimo pročitati onako kako bi ih izgovarao i lik u romanu.
Traženje smiješnih dijelova u opisu Hlapića i kod sluškinje.
4. DAN - GLAVNI SPOREDNI LIK
Čitanje domaće zadaće i čitanje učitelja ( 31 - 35 ),zajedničko prepričavanje Hlapići kamenari po planu.
Objasniti pouke kamenara.
Likovi izgovaraju mudre i poučne rečenice.
5. DAN - OPIS LIKA, IMENICE
Treći dan putovanja ( 37- 48 )
Čitanje zadaće, samostalno brzo čitanje i traženje odgovora na pitanja.
Čitanje opisa Gite i raščlanjivannje na opis glave, haljine, kretnje, radnje, vještine, ponašanje.
6. DAN - OSOBINE LIKA; RASPRAVA
Četvrti dan putovanja (49 - 56)
Čitanje domaće zadaće,slušanje učiteljeva čitanja i doživljaj Požar u selu ( 49 - 51 ) , mudre misli , osobine HLAPIĆA: hrabar. neustrašiv,
požrtvovan, pametan, ljubezan, marljiv, spretan,odlučan, pažljiv, šaljiv, razgovorljiv ( naći primjere).
7.DAN - IZRAŽAJNO ČITANJE PO ULOGAMA, IGROKAZ
Peti dan putovanja (57 - 70 )
Čitanje zadaće, slušanje učiteljeva čitanja Na paši.
Razumijevanje teksta,uočiti usporedbe ,pronaći poučne rečenice.
Čitanje dramatiziranog teksta Kako je na paši.
8. DAN - IMENICE
Šesti dan putovanja ( 71- 83 )
Čitanje odgovora iz zadaće. čitanje teksta i razgovor.
Pronalaženje imenica u usporedbama..
9. DAN - STVARANJE ZAJEDNIČKE PRIČE
1. DIO: Sedma noć Hlapićeva putovanja I. dio( 84 - 93 )
Čitanje zadaće.Čitanje učitelja Dva opaka čovjeka ( 89) opis likova i njihovih postupaka.
10. DAN - ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
Sedma noć Hlapićeva putovanja II. dio 94 - 107
Čitanje zadaće i učiteljevo čitanje. Analiza dijela teksta. Usporedba.
ČSR - listić 4: Kako se sve to dogodilo
11. DAN - IGROKAZ , izražajno čitanje po ulogama
10. Zaglavak (108 - 115) i Svršetak ( 116)
Mudre rečenice/misli: Ljudi se ne poznaju po odijelu nego po očima.
Kako bi djeci bilo lijepo da uvijek ostanu tako malena.
Ali onda bi djeca morala cijeli život ići u isti razred.
PITANJA PO DANIMA:
- Kod Majstora Mrkonje (13 – 20 )
I. Kakav je bio majstor Mrkonja?
II. Za što je majstor okrivio Hlapića?
III.
Kakvu poruku je Hlapić ostavio majstoru i majstorici?
- Prvi dan putovanja (21-30)
- Što
se smiješno dogodilo pred sluškinjinim vratima?
- Prepiši
rečenicu iz koje se vidi da su Hlapić i Bundaš bili prijatelji?
- Zašto
je Marko na kući nacrtao plavu zvijezdu?
- Drugi dan putovanja (31 – 35)
- Koja
šaljiva zgoda se dogodilja Hlapiću dok je bio s kamenarima?
- Zašto
se Hlapiću nije svidio crni čovjek?
- Treći dan putovanja (37 – 48)
- Prepiši
rečenicu iz koje se vidi da se Hlapić nije bio plačljivko.
- Koja
Gitina osobina ti se sviđa?
- U
čemu se razlikuju Hlapić i Gita pri radu?
- Kako
je Gita zaslužila večeru?
- Po
čemu su svi znali da je u selu tat?
- Četvrti dan (49 – 56)
- Kako
se Hlapić istaknuo u gašenju požara?
- Što
je Hlapić našao na tavanu?
- Kakav
je Grga, a kakva Grgina majka?
- Kakvu
ranu je imao Hlapić, a kakvu brazgotinu Gita?
- Peti dan putovanja (57 – 70)
I. Kako je Hlapić izbjegao sukob s Miškom?
II. Kako se osjećao Hlapić kad je u grabi
prepoznao crnog čovjeka i Grgu?
III.
Zašto je Grga bio žalostan?
IV. Što
su Miško i baka mislili o papigi?
- Šesti dan putovanja (71 – 83)
I. Što je prosjakinja Jana savjetovala Hlapiću?
II. Zašto se Hlapić nije htio prepirati s Gitom?
III.
Kako je Gita pomogla siromašnom košaraču?
IV.
Zašto su Gita i Hlapić izgledali kao da su se obukli za vrtuljak?
V. Koju bajku je Hlapić ispripovijedio Giti?
- Sedma noć Hlapićeva putovanja I. dio (84 – 93)
I. Čiji glas je prepoznala Gita?
II. Kako je izgledao Soko?
III.
Prepiši tri usklične rečenice kojima Hlapić moli Bundaša!
IV.
Čiju kravu želi ukrasti crni čovjek?
V. Čime je Gita pokazala svoju hrabrost?
VI.
Zašto Gita nije mogla nastaviti hodati?
9.
Sedma noć Hlapićeva putovanja II.
dio (94 – 107)
I.
Zašto je Bundaš dizao njušku u zrak i bio zadovoljan?
II.
Zašto je Hlapić morao do kuće s plavom zvijezdom stići prije zore?
III: Što je Hlapiću i Giti rasvjetljavlo put?
IV. Kakav je bio oblak koji je pokrio mjesec?
V. Koga su Hlapić i Gita ugledali u mraku ?
VI.Zašto
su zaplakali i majstor Mrkonja i Hlapić?
VII.
Tko je odvezao majstora Mrkonju?
VIII.
Kako je crni čovjek završio svoj opaki život?
10. Zaglavak (108-115) i Svršetak (116)
I. Kako se osjećala majstorica kad su se kući vratili majstor, Hlapić i Bundaš i s njima Gita?
II.
Po čemu je majstorica prepoznala Maricu?
III. Što je Hlapić baštinio od mljekara?
SVRŠETAK
1. Je li se Gita ikada sjetila
svoga djetinjstva u cirkusu?
2. Prisjeti se kome je sve u
romanu pomogao šegrt Hlapić?